Pluća karcinomske boli u zglobovima.

Rak pluća - PLIVAzdravlje

Literatura Uvod Bol kod bolesnika s malignim bolestima često ima miješanu patofiziologiju uključujući neuropatsku, nociceptivnu i upalnu komponentu, što je najizraženije kod bolesnika s koštanim sekundarizmima.

Karcinomska bol uključuje oštećenje i brojne promjene tkiva i živaca i promjene u procesu slanja bolnog impulsa sa posljedičnim implikacijama na doživljaj osjećaja boli u višim centrima.

Ne postoji specifični centar za bol u korteksu, već se ona projicira difuzno zbog čega intenzitet može biti izuzetno jak 1. Zbog toga se bol uzrokovana karcinomom treba spriječiti, što podrazumijeva razumijevanje patofiziologije boli i farmakologije te na taj način poboljšati kvalitetu života kako bolesnika tako i njegove obitelji.

pluća karcinomske boli u zglobovima kada škripanje zglobova bez boli

Klasifikacija boli Najupornija vrsta boli je neuropatska bol i često zahtijeva multimodalni pristup liječenju. Postoji više patofizioloških kriterija klasificiranja boli, no najčešće se radi o tri vrste: nociceptivna, neuropatska i upalna bol, a može biti i kombinacija svih 2.

Slobodni živčani završeci nisu specijalizirani samo za osjet boli već primaju sve osjete. Osim bolnim podražajima, mogu biti podraženi i drugim medijatorima koji se stvaraju na mjestu ozljede, kao što su serotonin, histamin, bradikinin, citokini upalni medijatori i metaboliti arahidonske kiseline koji se oslobađaju iz oštećenih stanica prostaglandini, leukotrieni, hidroksikiselina.

Neurofiziologija karcinomske boli je kompleksna, ona uključuje upalne, neuropatske, ishemijske, kompresijske i karcinom-specifične čimbenike, koji svi mogu djelovati u isto vrijeme 3. Tumor može svojim rastom direktno stimulirati periferne živčane završetke u okolnom tkivu ili posredno putem citokina i upalnih medijatora mijenjajući okoliš i na taj način izazvati poremećaj inervacije živaca 4. Poznavanje ovih patofizioloških mehanizama i razlikovanje o kojoj vrsti boli se radi — neuropatskoj, nociceptivnoj ili kombinaciji, omogućit će najbolji način liječenja boli 5.

Najupornija vrsta boli je neuropatska bol i često zahtijeva multimodalni pristup liječenju. Nociceptivna bol Kronična bol nastaje kontinuiranom stimulacijom pluća karcinomske boli u zglobovima te vremenom može jačati Nociceptivna bol nastaje stimulacijom perifernih živčanih završetaka nociceptorakoji detektiraju oštećenje tkiva koje može biti mehaničko, kemijsko i toplinsko 6.

  • Preventivni sistematski pregledi – Poliklinika Filipović – Podgorica
  • Bolna bol u zglobovima lakta

Nociceptori su smješteni po cijelom tijelu, u koži, potkožnom tkivu, vezivnim tkivima, zglobovima, mišićima, a najmanje ih ima u visceralnim organima 7. Ova vrsta boli može biti akutna i kronična. Akutna bol je obično posljedica kirurškog zahvata i smanjuje se za do dva mjeseca. Kronična bol nastaje kontinuiranom stimulacijom nociceptora te vremenom može jačati.

Granulomi u našem tijelu: zašto nastaju i trebaju li nas zabrinuti?

Ovisno o lokaciji nociceptora, bol se može dalje podijeliti na somatsku i visceralnu bol. Neuropatska bol Primjeri neuropatske boli su sekundarizmi u leđnu moždinu i kranijalna neuralgija. Neuropatska bol se dijeli na somatsku i visceralnu. Somatska bol nastaje stimulacijom receptora u somatskom živčanom sustavu kože, potkožnog tkiva, mišića i kosti.

Dijeli se na površinsku i dubinsku bol.

Podijelite članak

Površinska bol se može točno locirati i opisuje se kao oštra, probadajuća bol. Primjer ove boli je koža oštećena iradijacijom ili bol nakon kirurškog zahvata. Dubinska bol nastaje zbog infiltracije kosti i opisuje se kao tupa i difuzna 8. Rast tumora dovodi do oslobađanja Na iona, faktora rasta živaca NGF engl.

Rak kostiju – uzroci, simptomi i liječenje

Oštećenje tkiva također dovodi do oslobađanja polipeptida zvanog P-tvar iz perifernih živčanih završetaka koja je vrlo važna u nastanku osjeta boli. Najviše je prisutna u kralježničnoj moždini i središnjem živčanom sustavu hrv. Živčani impuls dovodi do njenog oslobađanja u sinaptičku pukotinu, što dovodi do promjene potencijala membrane postsinaptičkog neurona koji se tako aktivira i šalje impulse dalje u kralježničnu moždinu i SŽS. P-tvar uzrokuje povećanu kapilarnu propusnost, stvaranje edema i oslobađanje histamina iz masnih stanica, serotonina i bradikinina iz trombocita, citokina, prostanoida i ostalih medijatora koji također dovode do oslobađanja P-tvari 9.

Karcinom može lokalno zahvatiti osjetno tkivo visceralna bol ili oštetiti živce neuropatska bol. Tumorske stanice oslobađaju prostaglandine, tumor nekroza faktor alfa TNF-alfa koji čine osjetljivim periferne nociceptivne završetke.

Karcinomska bol - patofiziologija

One također stvaraju proteolitičke enzime koji mogu oštetiti senzorno i simpatičko živčano tkivo i uzrokovati neuropatsku bol. Posljedica je regrutacija nociceptora koji ranije nisu bili aktivni i tada bolesnik osjeća jaču bol. Na taj način organizam koristi bol kao upozoravajući sistem zaštite bolnog područja. Glavnu ulogu u modulaciji nociceptorskog podražaja imaju prostaglandini koji nastaju na mjestu oštećenja tkiva i smanjuju ekscitaciju senzornih završetaka NGF u promijenjenom okolišu neurona dovodi do nastanka mehaničke i termalne hiperalgezije te povećava ekspresiju kiselina -osjetljivih ionskih kanala i receptora vaniloidni receptori koji doprinose nastanku boli.

Bol je inducirana i oslobađanjem ekstracelularnih protona koji uzrokuju lokalnu acidozu i aktivaciju kiselina-senzitivnih receptora Zbog svih tih razloga, u oštećenom tkivu se razvija upala koja dovodi do periferne senzibilizacije nociceptora te uzrokuje primarnu hiperalgeziju odnosno pojačanu osjetljivost na podražaje.

U neuropatsku bol spada i visceralna bol koja nastaje stimulacijom nociceptora u visceralnim organima crijeva, gušterača, jetra, slezena, plućaa u prijenosu boli je uključen uglavnom autonomni te motorički i osjetni živčani sustav 12, Bol je najčešće uzrokovana ishemijom, distenzijom, upalom ili rastezanjem kapsule i za nju je karakteristično da je bolesnici teže lokaliziraju. Razlog tome su nemijelinizirani živci koji prenose bol, manji broj nociceptora u visceralnim organima koji mogu aktivirati veći broj sporovodećih neurona u kralježničnoj moždini te široka rasprostranjenost u somatosenzornom korteksu Visceralna bol se prenosi putem simpatičkih vlakana kroz splanhničke živce do leđne moždine.

Bol se može opisati kao osjećaj zahvaćenosti cijelog dijela tijela. Takva vrsta boli može biti reflektirana, npr.

KALENDAR ovulacije

Razlog tome je spajanje visceralnih i somatskih puteva u istom neuronu dorzalnog roga kralježnične moždine. Takva vrsta boli se teško podnosi i kontrolira. Signali se prenose neurotransmitorima koji se oslobađaju u sinapsama i na postsinaptičkim neuronima dovode do električnih i ionskih promjena Tako nastaju ekscitacijski i inhibicijski učinci.

Najvažniji ekscitacijski prijenosnici su aspartat i glutamat. Pojedini neurotransmiteri mogu prilagođavati učinak, kao histamin, gama-aminomaslačna kiselina GABAserotonin, glutamat, aspartat i neuropeptidi, dok drugi imaju direktan učinak noradrenalin i acetilkolin na periferiji te dopamin u središnjem živčanom sustavu SŽS.

Neuropatska bol je rezultat patofizioloških promjena perifernog ili centralnog živčanog sustava koje su uzrokovane tumorskim rastom ili drugim podražajima. Uslijed oštećenja perifernih neurona dolazi do patološke interakcije između somatskog i autonomnog sustava i nakupljanja promijenjenih Ca i Na kanala. Oštećeni neuroni se spontano prazne i aktiviraju nociceptore. Poremećaj pražnjenja primarnih završetaka u dorzalnom rogu kralježnične moždine dovodi do ekscitacije i ekspresije NMDA N-metil-D-aspartat receptora i oštećenja opioidnog i gabaminergičkog sustava.

To dovodi do hiperalgezije, alodinije i hiperekscitacije U višim centrima dolazi do povećane ekscitacije korteksa - sindrom centralne boli, te živčani sustav osjeća jaču bol. Zbog toga opijati nisu djelotvorni u liječenju neuropatske boli.

U novije vrijeme ustanovljena je uloga ekscitacije glija stanica i povećanog oslobađanja upalnih citokina u razvoju kroničnog bolnog sindroma uzrokovanog oštećenjem perifernih živaca i kralježnične moždine Kod oštećenja perifernih živaca, pojedini neuroni u kralježničnoj moždini koji ne prenose bol također se projiciraju u područje uključeno u prijenos dolaznih impulsa, što dovodi do povećane neuronske aktivnosti i preosjetljivosti cijele regije.

Povezani članci:

To objašnjava centralni mehanizam alodinije sniženi prag bolne podražljivosti i pluća karcinomske boli u zglobovima odgovor na pitanje zašto iritacija A i Pluća karcinomske boli u zglobovima vlakana uzrokuje bol U suprotnosti s nociceptivnom boli, uzrok neuropatske boli je teže identificirati.

Primjeri neuropatske boli su sekundarizmi u leđnu moždinu i kranijalna neuralgija. Upalna bol U slučaju upale i oštećenja tkiva, oslobađaju se alogeni kemijski spojevi koji senzibiliziraju živčane završetke, dovode do periferne hiperalgezije i aktivacije nociceptora. Karcinom izaziva lokalni i sistemski upalni odgovor i oslobađanje faktora rasta, citokina, interleukina i ostalih upalnih čimbenika rezultirajući smanjenjem pH ispod 5, što pojačava prijenos bolnih impulsa.

Primjer karcinomom inducirane boli je koštana bol. Kost je visoko inervirana C-vlaknima koje aktivira upala i osteoklastična aktivnost. Kod metastaza u kosti, bol uzrokuje infiltracija osjetnih neurona koji inerviraju koštanu srž.

pluća karcinomske boli u zglobovima artroza koja deformira zglobove liječenja stopala

Bol u kosti nastaje i zbog poremećenog odnosa ravnoteže u obnavljanju kosti, prevladavajućim djelovanjem osteoklasta što dovodi do pojačane razgradnje kosti te osteolize i patoloških fraktura, ali glavni izvor boli često je mehanička distorzija periosta Ove promjene dovode do preosjetljivosti neurona leđne moždine koje vode do dijela mozga koji je odgovoran za osjet boli. Probijajuća bol Probijajuća bol nastaje kod bolesnika koji uspješno tretiraju bol opioidnim analgeticima.

  • Rak kostiju – uzroci, simptomi i liječenje | Kreni zdravo!
  • Kako otkloniti bol u ramenskim zglobovima

Karakterizirana je brzim pojačanjem boli u razdoblju oko 30 minuta Može biti spontana, bez jasnog uzroka ili uzrokovana kretanjem, kašljem, distenzijom mokraćnih puteva i crijevnom peristaltikom. Mehanizmi prijenosa boli Periferni mehanizam prijenosa boli: prijenos promjena u okruženju putem specifičnih receptora koji registriraju promjene u okolišu mehanički, ionski kanali osjetljivi na kiselinu, valinoidni receptori, tirozin kinaza A, neurološki faktor rasta. Nociceptori detektiraju i pretvaraju mehaničke, kemijske i toplinske podražaje u membranske potencijale, zbog čega se mijenja ionska propusnost Na i Ca kanala te dolazi do promjene naboja i stvaranja živčanog impulsa.

Neki receptori se brzo prilagode, dok drugi provode impuls duže vrijeme Bolni impuls se prenosi živčanim vlaknima zvanim A-delta i C-vlakna. C-vlakna su nemijelinizirana i prenose signale mnogo sporije, nakon sekunde i tada je osjet mnogo jači.

vezani članci

A-delta vlakna su mijelinizirana i prenose signal brzo. Bolne senzacije na sinapsama reguliraju brojni neurotransmiteri, od kojih neki čine bolni osjet jačim prostaglandinia drugi slabijim opioidi.

Mehanizam na razini kralježnične moždine uzlazni i silazni : signali se prenose do dorzalnog roga kralježnične moždine gdje se moduliraju i pobuđuju stimulacijom postsinaptičkih receptora. U dorzalnom rogu se oslobađa tvar-P, neurokin A, ekscitatorna aminokiselina i drugi medijatori koji moduliraju i prenose bolnu informaciju Najvažniju ulogu u neuronskoj aktivaciji imaju glija stanice astrociti i mikroglija koje reguliraju sinaptički glutamat i neuronsku aktivnost i uzrokuju sekundarnu hiperalgeziju Impulsi se ublažavaju i prenose ukriženim i neukriženim bol u zglobu subtalar vlaknima spinotalamički put prema višim strukturama SŽS-a talamus.

To su A-delta i C-vlakna koja se u moždini dijele na uzlaznu i silaznu pluća karcinomske boli u zglobovima. Centralni mehanizam prijenosa boli: projekcija spinalnih neurona se odvija preko dva glavna puta. Živčana vlakna dolaze u ventralne stražnje jezgre talamusa gdje se spajaju i odatle odlaze akutna bol u zglobovima liječenju višim centrima središnjeg živčanog sustava limbički sustav, moždani korteks.

pluća karcinomske boli u zglobovima bol u zglobu kuka desne noge

Spinotalamički neuroni povezuju dorzalni rog s korteksom preko talamusa, što daje osjećaj intenziteta i okacije stimulusa, dok parabrahijalni neuroni vode do amigdalnih struktura i hipotalamusa, što uzrokuje afektivnu komponentu boli Mehanizmom povratne sprege, silazni neuroni vode podražaje od rostroventromedule i periakveduktalne sive tvari do dorzalnog roga.

Najvažniji neurotransmiteri tu su noradrenalin i serotonin.

VEZANI ČLANCI

Silazni noradrenergički putevi su inhibirajući, dok serotonin može biti i ekscitatorni Autonomni živčani sustav djeluje na prijenos i doživljaj boli te na smanjenje upale. Neuropatija uzrokovana onkološkom terapijom Neuropatija uzrokovana kemoterapijom može biti posljedica prekida funkcije tubulina što oslobađa citokine i rezultira oštećenjem senzornih neurona i preosjetljivosti primarnih nociceptivnih završetaka Također dolazi do aktivacije membranskih ionskih kanala i NMDA receptora, povećane stanične koncentracije kalcija, slobodnih radikala i aktivacije protein kinaze C, koji oštećuju neurone.

Radioterapija može dovesti do fibroze tkiva i oštećenja živčanih završetaka.

Uzroci raka kostiju Nije potpuno jasno što uzrokuje rast tumorskih stanica. Kao što smo već spomenuli, liječnici su otkrili da je u gotovo dvije trećine slučajeva uzrokovano pogreškom u diobi stanica.

Takvi bolesnici često opisuju kratkotrajnu probijajuću bol koja predstavlja izazov u liječenju, jer se većina današnje analgetske terapije koristi za nekarcinomsku bol te nije najoptimalnija za terapiju karcinomske boli. Također može oštetiti SŽS, odnosno bijelu tvar, uzrokovati demijelinizaciju, edeme i povećan intrakranijski tlak

Pročitajte